NOVO! PARALAKSA KNJIGA PORUČITE

Vitgenštajnove merdevine

„Dakle, Bog je stigao, sreo sam ga u vozu u 5 i 15.“ Ovako je pisao čuveni ekonomista, Džon Kejns svojoj supruzi o susretu sa Vitgenštajnom koji se vratio u Kembridž 1929. godine. Skoro 20 godina ranije, Vitgenštajn je prvi put posetio Kembridž, zakucao na vrata velikog filozofa Bertranda Rasela i pitao ga „Da li molim vas možete da mi kažete da li sam ja idiot?“

Ovaj naizgled skromni gest vrlo brzo je preplavila beskompromisna sigurnost sa kojom je Vitgenštajn branio svoje stavove. Ušavši u raspravu sa Raselom o nemogućnosti empirijske potvrde znanja, na Raselovo insistiranje da prihvati da u prostoriji u kojoj vode raspravu nema nosoroga, Vitgenštajn nije pristao čak ni kada je Rasel šaljivo proverio da li se nosorog krije ispod stola. Opravdanost te tvrdnje za Vitgenštajna je bila problematična jer svet nije posmatrao kao zbir stvari koje ga čine već kao skup iskaza koje kroz jezik o tom svetu formiramo.

Takvim pristupom Vitgenštajn je u jednoj rečenici rešio paradokse koji su u to vreme mučili Rasela praktično ih zabranivši „Funkcija ne može biti svoj argument.“ Tokom odbrane svoje doktorske disertacije na čestitke oduševljene komisije u kojoj su bili Rasel i Mur prišao im je potapšao ih po ramenima i rekao „Ne brinite se, znam da vi ovo nikada nećete razumeti.“ Vitgenštajnovom pristupu možda se možemo približiti ako pročitamo odgovor na pismo u kome se njegov prijatelj čudi zašto mu je preporučio Vajningerovo delo Pol i karakter kada je očigledno pogrešno „Upravo greške su ono što je bitno kod Vajningera. Grubo govoreći, kada bismo ispred njegove knjige stavili znak negacije, knjiga bi rekla bitnu istinu.“

Ljubitelji Vitgenštajnovog dela, posebno Logičko-filozofskog traktata najdirektniju pomoć mogu pronaći u priznanju koje je Vitgenštajn ostavio u jednoj od poslednjih rečenica te knjige „Moji stavovi rasvetljavaju time što ih onaj tko me razume na kraju priznaje kao besmislene, kada se preko njih popeo on mora odbaciti merdevine kojima se penjao. On mora prevazići ove stavove, tek tada će videti svet ispravno.”

Ludvig Vitgenštajn (1899 – 1951. godine)
Pročitajte...
Bog ili Omega